Prije devedesetak godina, točnije 1929. godine, na burzi u New Yorku započela je rasprodaja dionica koja je dovela do kraha američke ekonomije i jedne od najvećih gospodarskih kriza u 20. stoljeću. Od tada do danas dolazi do niza različitih ekonomskih kriza uzrokovanih upravo slomom burze. S obzirom na povezanost cijelog svijeta, slom burze u SAD-u ili Japanu može značajno utjecati i na područje cijele Europe, pa tako i Republike Hrvatske.
Ne postoji numerički specifična definicija pada tržišta dionica, ali taj se pojam obično odnosi na pad od preko 10% u indeksu dionica tijekom razdoblja od nekoliko dana. Padovi se često razlikuju od razdoblja pada cijena na burzi koja se mjere u mjesecima ili godinama jer padovi uključuju paničnu prodaju i nagli, dramatični pad cijena. Padovi su često povezani s ekonomskim tržištima; međutim, oni se ne moraju javljati istovremeno.
Tijekom posljednjih 80-90 godina, s vremena na vrijeme dolazi do ozbiljnih burzovnih kriza koje imaju utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Tako se 1929. godine dogodila najveća ekonomska depresija koja izaziva velik rast nezaposlenosti i pad potrošnje. Iako su mnogi svjetski ekonomisti smatrali da se u doba nove ekonomije, moderne ekonomije, kriza ne može ponoviti. Međutim, današnja ekonomska realnost ih demantira i potvrđuje tezu da smo vrlo malo naučili iz ranijih neugodnih iskustava. Tijekom godina je bio čitav niz kriza, ali niti jedna nije imala obilježje globalne krize sve do danas.
Ekonomija je rasla tijekom većine dvadesetih godina prošlog stoljeća, a bilo je to tehnološko zlatno doba, jer su usvojene inovacije poput radija, automobila, zrakoplovstva, telefona i mreže za prijenos električne energije. Tvrtke koje su bile pioniri u ovom napretku, uključujući Radio Corporation of America (RCA) i General Motors, vidjele su kako njihove dionice rastu. Financijske korporacije također su dobro prošle, jer su bankari s Wall Streeta radili u zajedničkim fondovima (tada poznatim kao investicijski fondovi) poput Goldman Sachs Trading Corporation. Ulagači su bili zaneseni prinosima dostupnim na burzi, posebno korištenjem poluge kroz maržni dug.
Dana 24. kolovoza 1921., industrijski prosjek Dow Jones-a (DJIA) bio je na 63,9. S obzirom da tu razinu nije dosegao ranijih 25 godina, do ljeta 1929. bilo je jasno da se gospodarstvo smanjuje, a na tržište dionica dolazi niz značajnih padova cijena. Ti su padovi potaknuli zabrinutost investitora, a događaji su se dogodili 24., 28. i 29. listopada (poznatiji kao Crni četvrtak, Crni ponedjeljak i Crni utorak).
Na Crni ponedjeljak DJIA je pao za 38,33 boda na 260, pad od 12,8%. Pad prodaje preplavio je sustav tiker traka koji je investitorima obično davao trenutne cijene njihovih dionica. Telefonske linije i telegrafi bili su zagušeni i nisu se mogli nositi s takvom navalom poziva. Ovaj vakum informacija samo je doveo do više straha i panike. Sljedeći dan, Crni utorak, bio je dan kaosa jer su brokeri bili prisiljeni likvidirati svoje dionice zbog poziva na maržu, prekomjerni ulagači preplavili su burzu narudžbama za prodaju.
Do kraja vikenda 11. studenog 1929. indeks je iznosio 228, što je kumulativni pad od 40% u odnosu na najvišu vrijednost u rujnu. Tržišta su se stabilizirala u sljedećih nekoliko mjeseci, ali to je privremeni oporavak koji je nesumnjive ulagače odveo u daljnje gubitke. DJIA je izgubio 89% vrijednosti prije nego što je napokon dostigao dno u srpnju 1932. Pad je pratila Velika depresija, najgora ekonomska kriza modernog doba, koja je uzrokovala kolaps burze i Wall Street-a tijekom 1930-ih.
Tijekom sljedećih nekoliko godina, osobna potrošnja kućanstava i investicije su se smanjile, što je uzrokovalo nagli pad industrijske proizvodnje i zaposlenosti jer su posrnule tvrtke otpuštale radnike. Najrazorniji učinak Velike depresije bila je ljudska patnja jer je u kratkom vremenskom roku životni standard drastično pao. Čak jedna četvrtina radne snage u industrijaliziranim zemljama nije mogla naći posao početkom 1930-ih. U SAD-u, gdje su učinci depresije bili najgori, između 1929. i 1933. godine industrijska proizvodnja pala je za gotovo 47 posto, bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 30 posto, a nezaposlenost je dosegla više od 20 posto.
